By 6 Juna, 2016

Aritmija (preskakanje srca) – nepravilni srčani ritam

Aritmija se najlakše definiše kao nepravilni srčani ritam. U normalnim uslovima, frekvenca rada srca iznosi od 60-100 u minutu, a najčešće je to 75 za minut. Za javljanje aritmije krivci su dva osnovna elektrofiziološka mehanizma: poremećaj u stvaranju električne draži i poremećaj u njenom sprovođenju. Nekada je posredi kombinacija oba ta faktora. Aritmija se najčešće javlja u srednjim godinama, a sa starenjem, rizik od obolevanja od te srčane bolesti raste.

Uzroci zbog kojih se javlja “ preskakanje srca” dele se na one koji dolaze od samog srca: akutni srčani udar, zapaljenje srčanog mišića, slabost srčanog mišića, urođene i stečene srčane mane; i na one druge koji nemaju veze sa srcem: poremećaj serumskih elektrolita (natrijum, kalijum, magnezijum), posleoperativni tok, neke bolesti kao što je poremećaj u radu štitaste žlezde, bolesna pluća, upotreba nekih lekova, stres, anksioznost, (aritmija na nervnoj bazi), infekcije, preterana upotreba alkohola, kofeina i opijata…

Aritmija

Želudačna kila, kaskadni želudac i problemi sa varenjem koji uzrokuju gasove i nadutost mogu da dovedu do aritmija. U tom slučaju se savetuju manje obilni a češći obroci uz korigovanje ishrane i konsultovanje sa gastroenterologom.

Aritmija i menstruacija

Žene su u posebno većem riziku od dobijanja srčanih bolesti u odnosu na muškarce, što se odnosi i na aritmije. Istina je i das u u generativnom period života zaštićenije (dok traje menstruacija). Ali u tom periodu, usled stresa i PMS-a, aritmije se mogu javiti par dana pre početka krvarenja. Preporučuje se odmor, lagana hrana i umereno vežbanje. U slučaju da se aitmija javlja i van PMS perioda, obavezno se javite lekaru!

Simptomi:

Srčane aritmije se različito ispoljavaju i mogu biti asimptomatske ili simptomatske. Najčešći simptom srčanih aritmija je osećaj nepravilnog srčanog rada ili palpitacija. Ipak, to nije specifična karakteristika određene bolesti srca i neće uvek ukazivati na jačinu potenijalne bolesti srca.

Kod manje značajnih aritmija, palpitacije su nekad izraženije i mogu se javiti omaglica ili gubitak svesti. Nekada se zbog aritmija mogu javiti vrtoglavica,glavobolja, gubitak daha, knedla u grlu, otežano disanje, bol u grudima…

Aritmije se mogu ispoljiti i kao poremećaj ritma i poremećaj sprovođenja. Sinusna tahikardija je tahikardija koja znači da je ritam frekvence veći od 100 po minutu što je uglavnom posledica stanja kod fizičkog napora ili psihičkog uznemirenja. Ako je sinusna tahikardija posledica anemije, povišene telesne temperature, hipertireoze ili hipovolemije potrebno je lečenje osnovne bolesti. Sinusna bradikardija, kada je srčana frekvenca manja od 60/min je česta kod zdravih, fizički aktivnih ljudi, ali se može javiti i kod pacijenata koji imaju neko oboljenje srca.

Podela aritmija

Aritmija se može manifestovati u vidu pojedinačnih ekstrasistola ili kao potpuno nepravilni srčani rad – apsolutna aritmija.

Aritmije se prema mestu nastanka dele na pretkomorske i komorske. Pretkomorske ekstrasistole su često benigne, javljaju se i kod zdravih ljudi, ali mogu biti uzrok pretkomorskih tahikardija, atrijalne fibrilacije, i apsolutne aritmije srca, koja je česta kod starijih ljudi kao i kod osoba koje imaju neku srčanu manu i kod bolesnika koji imaju jaču funkciju štitne žlezde.

Komorske ekstrasistole se mogu javiti kako kod zdravih osoba tako i kod onih koji pate od koronarne bolesti srca, imaju slabost srčanog mišića, hipertenziju, imaju sniženi kalijum. Ovakva aritmija se javljai kao neželjeni efekat nekih lekova.

Aritmije koje mogu biti opasne po život su komorske aritmije: komorska tahikardija i i ventrikularna fibrilacija. Najčešće su kod koronarne bolesti – akutnom infarktu miokarda i nestabilnoj angini pektoris.

Postoje oblici aritmije koje pacijenti i ne osećaju, a otkrivaju se uz pomoć holter EKG snimanja.

Dijagnoza

Osnova u postavljanju dijagnoze aritmija je detaljno uzimanje podataka o simptomima, ukupni fizikalni pregled sa merenjem krvnog pritiska i EKG, kao i laboratorijske analize. Neretko je potrebno ehokardiografsko ispitivanje.

Nekada je potrebno pratiti stanje pacijenta holterom – EKG monitoringom koji beleži srčani rad u okviru 24 sata. Lekar će možda tražiti i da se uradi test fizičkim opterećenjem-ergometrijom kada organizam nije u mirovanju ili ergospirometrijom. Pojedini pacijenti će zahtevati invazivniji dijagnostički pristup, kao što je elektrofiziološko ispitivanje ubacivanjem katetera u srce.

Faktori rizika

Savremeni ubrzan tempo života, svakodnevni stres, fizička neaktivnost i veliki unos kofeina, nikotina i alkohola- faktori su koji slabe otpornost na mnoge bolesti.

Srce je medju prvim organima koji počinju da reaguju na navedene faktore.

Lečenje i terapija

Za lečenje aritmija koriste se lekovi pod imenom antiaritmici, uz lečenje pridruženih bolesti ako ih ima. Tok i vrstu lečenja kao i odgovarajuću dozu leka određuje lekar specifično za svakog paijenta. Primenom antiaritmika, efikasno može da se reguliše i drži pod kontrolom većina poremećaja srčanog ritma.

Antiaritmici mogu biti opasni ako nisu propisani od strane stručne osobe i njihova primena “na svoju ruku” može da izazove komplikacijame sa mogućim smrtnim ishodom. Drugi načini lečenja su nefarmakološke metode: elektrokonverzija, ugrađivanje pejsmejkera i defibrilatora, potom radiofrekventna ablacija ili lečenje operativnim putem.

Tags:, , , , , , , , , , , , , , , , ,
Posted in: Srce

Comments are closed.

shared on wplocker.com